U plastenicima naši domaćini proizvode gotovo sve povrtarske kulture vodeći računa o svim pravilima tehnologije njihovog gajenja, kako bi na tržište plasirali robu dobrog kvaliteta i zdravstveno ispravnu, kada je reč o primeni pesticida. Proizvodnja je kako navode počela u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju i skuplja je i do 30 procenata od lanjske.
“Dosta je poskupelo seme i sama proizvodnja u odnosu na prošlu godinu i trebalo bi da bude skuplja cena za rasadu nego prošle godine , ali videćemo kako bude tržište tražilo, tako ćemo se mi prilagođavati. Mada je rasada kvalitetna, pa videćemo kako će se pokazati kada dođe prodaja”, rekla je Milica Krainov.
“Sve je skuplje, repromaterijal je puno skuplji, semena su jako skočila i ako hoćes da kupiš pravo seme što treba to je jako skočilo i ne samo semena, već je skočilo i đubrivo i gorivo i radnici, a još ih i nema. Još se nekako otimamo i videćemo kako će biti. Mislim da ćemo izgurati”, rekao je Toša Krainov.
U povrtarstvu ima dosta rada i ulaganja i ukoliko porodična poljoprivredna gazdinstva zajednički učestvuju u svim poslovima proizvodnje povrća ,onda ta intenzivna grana agrara jeste isplativa, ističe Toša Krainov.
“Pogotovo gde u jednoj kući ima njih više da radi , da ne moraju da se plaćaju radnici a tamo gde moraju da se plaćaju radnici puno,tu već smo na nekoj nuli, a tamo gde ih ima više u porodicima da rade, njima se i više isplati. Mi se ne žalimo. Radimo. Najgore je to sve stavljati na papir i onda ne bi radili ništa”, dodao je Toša.
Kako saznajemo poljoprivredno gazdinstvo Krainov planira da proširi proizvodne kapacitete , proširivanjem površina pod plastenicima ,kako bi na tržište plasirali veću količinu raznovrsnog povrća i time zadovoljili potrebe kupaca.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /