Kao ključni problem istaknute su jednostrane akcije Prištine bez adekvatne reakcije međunarodne zajednice i potreba za nastavkom dijaloga između Beograda i Prištine
Ukazano je na slabosti međunarodnog prava i implementacije odluka UN, uz ocenu da međunarodno pravo i dalje nije dovoljno zaštitilo osnovna prava Srba na Kosovu
Uoči početka generalne debate 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović očekuje da će u obraćanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića značajno mesto imati položaj Srba na Kosovu i Metohiji, ali i pitanje poštovanja međunarodnog prava.
– Ja očekujem da u toj poruci bude podvučeno ono što se nedavno dogodilo u Hagu, dakle da se pokaže da ta kosovska nezavisnost ne počiva na nekoj vrednosti koju Ujedinjene nacije mogu da dele. Takođe, da se na neki način mobiliše podrška, pošto u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija većina država i predstavnika su protiv nezavisnosti Kosova, a Ujedinjene nacije su jedini forum, bojim se, gde mi možemo da dobijemo određenu podršku za naše stavove – rekao je Nikola Vujinović gostujući na RTS.
Napominje i da ako predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom govoru ne pomene teror nad srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji, to niko drugi neće pomenuti.
Foto: RTS / screenshot
– Nažalost, ni međunarodne institucije u svojim izveštajima. Samim tim, ovo je od izuzetnog značaja, posebno što je ovo poslednji govor predsednika kao predsednika pred UN, što mu daje određeni dignitet – kaže Vujinović, dodajući da je važno naglasiti “da Srbija i dalje stoji iza svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta“.
Koliko slobode ima za Srbe na KiM
Politikolog Ivan Tomić iz Gračanice smatra da bi iz Njujorka pre svega trebalo da se čuje kako Srbi na Kosovu i Metohiji danas žive i da se pitanje njihove bezbednosti ne svodi samo na broj međuetničkih incidenata.
– Naš današnji položaj je jako težak, a iz godine u godinu taj položaj se pogoršavao. Kada govorimo o bezbednosti, ne mislimo samo na to da li se neki incident dogodio, već koliko smo slobodni da živimo, da se krećemo, da koristimo svoj jezik, svoje pismo, koliko je naša imovina bezbedna, koliko su institucije nepristrasne u vršenju svojih dužnosti – ističe Tomić.
Kao jedan od ključnih problema Tomić vidi poteze Prištine koji su, prema njegovoj oceni, poslednjih godina zadirali u svakodnevni život Srba.
– Imali smo i pitanje koje se tiče lične dokumentacije, registracija, pravosuđa, imali smo veliki broj hapšenja, nelegalnog rušenja objekata i tako dalje – navodi Tomić i ističe da vlasti u Prištini koriste tzv. zakone za represiju nad Srbima.
Ocenjuje i da na takve poteze ne stiže “nikakva posebna reakcija međunarodne zajednice“.
Tomić zato smatra da iz Ujedinjenih nacija treba poslati konkretnu poruku o potrebi obustavljanja jednostranih akcija i nastavka dijaloga Beograda i Prištine.
Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia
– Važno je da se skrene pažnja na sve ono što se dešavalo u prethodnom periodu, ali i da se pozove na obustavu jednostranih akcija od strane Prištine i da se Priština pozove da se ponovo vrati pregovaračkom stolu pod pokroviteljstvom EU. Dijalog nema alternativu i neophodno je da nastavimo sa razgovorima kako bi se izbegli bilo kakvi jednostrani potezi i dodatno pogoršanje bezbednosne situacije u ovom delu Balkana – kaže Tomić.
Međunarodno pravo apstraktan pojam za Srbe na KiM
Govoreći o tome koliko se principi međunarodnog prava osećaju u svakodnevnom životu Srba na KiM, Tomić kaže da su za njih ta prava i dalje “neka vrsta apstraktnog pojma“.
“Mi znamo da ona postoje, da svi pričaju o njima, da su ona negde nekako dostupna, međutim mi do dana današnjeg ne uspevamo nikako da ostvarimo ta svoja osnovna ljudska prava… Mi samo tražimo ona osnovna ljudska prava i ono što svaki normalan čovek u današnjem svetu treba da ima kako bi ostvario mogućnost da živi jedan dostojanstven život – poručuje Tomić.
I Vujinović ocenjuje da je kredibilitet međunarodnog prava ozbiljno doveden u pitanje još tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.
– Sve ono na šta se od 24. februara 2022. godine pozivaju saveznici Ukrajine, a to je da je njihova obaveza prema Povelji Ujedinjenih nacija da štite Ukrajinu, da joj pomognu, 24. marta 1999. nije postojalo. Tako da je međunarodno pravo umrlo tad – kaže Vujinović.
Napominje da je međunarodno pravo ustvari pravo dogovora.
– Ne postoji neki žandarm koji će vas naterati, kao u državi, koji može da vas uhapsi ako ne radite. Kada su velike sile shvatile da ne mogu da dođu do trijumfa kroz rat, morale su da nađu neki sistem kako bi bila procenjena očekivanja, kako ja i vi naše interese da usaglasimo – objašnjava Vujinović.
Upravo u tome Vujinović vidi i jednu od najvažnijih uloga Ujedinjenih nacija, bez obzira na krizu kroz koju međunarodni poredak prolazi.
– Ujedinjene nacije su zato takav forum. To je mesto gde vi možete da kažete da se ne slažete sa nekim, a da ne povlačite oružje – ističe Vujinović.
Tomić takođe podržava ulogu međunarodnih organizacija, ali smatra da UN imaju problem sa sprovođenjem sopstvenih odluka i normi.
“Mislim da je potrebna jedna takva institucija na međunarodnom nivou koja će da bude okvir za taj međunarodni dijalog i međunarodno pravo, ali isto tako moramo da budemo iskreni i da kažemo da trenutno Ujedinjene nacije imaju veliki problem sa implementacijom kako svojih rezolucija, tako i sopstvenih normi“, kaže Tomić.
Šta se očekuje od razgovora sa svetskim liderima
Osim govora pred Generalnom skupštinom, značajan deo boravka predsednika Srbije u Njujorku biće posvećen bilateralnim razgovorima – od prijema kod američkog predsednika Donalda Trampa, preko razgovora sa evropskim zvaničnicima, ali i sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim.
– Pomenuto je da će se pre svega razgovarati sa Lavrovom, ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije, i potencijalni telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom. Mislim da će to biti vrlo značajno za NIS i za uopšte našu energetsku bezbednost – ocenjuje Vujinović.
Ocenjuje da će susret sa američkim predsednikom Donaldom Trampom biti prilika za razgovor o položaju Srbije u aktuelnim geopolitičkim okolnostima i načinima da očuva svoju neutralnost.
– Šta je ono što mi imamo kao naše probleme i kako sagledavamo probleme u svetu… Pre nekoliko nedelja predsednik Vučić je najavio da bi Beograd mogao da bude mesto trilateralnog sastanka Ukrajina-Moskva-Vašington. Tako da mislim da će to sa Donaldom Trampom biti tema – naveo je Vujinović.
Kada je reč o razgovorima sa evropskim liderima, Vujinović očekuje da jedna od tema bude odnos Evropske unije prema Srbiji i njenom evropskom putu, kao i reakcije na sahranu generala Ratka Mladića.
– Evropske države razumeju naš put, one žele naš put, ali iz nekog razloga biraju neki drugi put – zaključio je Vujinović.
(RTS)
Autorska prava Blic / Tekst / Slika / Video /