Ruska vojska nastavila je tokom noći kombinovane napade na ukrajinsku teritoriju, a najnoviji udari na vojne i energetske objekte izazvali su ozbiljne poremećaje u više regiona. Posebnu pažnju privukli su događaji u glavnom gradu i na zapadu zemlje, gde su zabeležene eksplozije, oštećenja infrastrukture i prekidi u snabdevanju električnom energijom.
Napadima je prethodio dolazak ruskog predsednika Vladimira Putina u jedan od štabova Združene grupe snaga Oružanih snaga Rusije. Putin je saslušao izveštaje komandanata, a zatim odredio ciljeve za nastavak vojnih operacija u zoni koju Moskva naziva Severnim vojnim okrugom.
Tom prilikom potvrdio je početak masovnih udara na ukrajinski energetski sektor i naglasio da takve operacije moraju biti nastavljene. Ubrzo nakon toga usledio je novi talas raketnih i bespilotnih napada.
Tokom noći Kijev je bio izložen udarima do deset visokopreciznih balističkih raketa, za koje se pretpostavlja da pripadaju sistemima Iskander-M, S-400 ili KN-23. Nakon prvog talasa usledilo je još pet grupa krstarećih raketa, dok se tvrdi da američka strana nije dobila dodatne informacije o lansiranjima.
Najveći deo udara bio je usmeren na energetsku infrastrukturu ukrajinske prestonice. Prijavljena su oštećenja termoelektrana TE-5 i TE-6, kao i više trafostanica, što je dovelo do novih poremećaja u snabdevanju električnom energijom.
Prema dostupnim izveštajima, pojedini vozovi i linije metroa prestali su da saobraćaju. Posebno ozbiljna oštećenja prijavljena su na levoj obali Kijeva, gde je udarni talas pogodio infrastrukturu podzemne železnice.
U Dnjeprovskom i Desnjanskom gradskom okrugu zabeleženi su udari praćeni snažnim eksplozijama. Kanal za praćenje vojnih operacija „Hronike geranijuma“ objavio je da snimci sa karakterističnim plavim bljeskovima ukazuju na pogotke energetskih objekata.
Značajna šteta prijavljena je i na stanici metroa Černigovska, gde su oštećene šine i kontaktni vodovi. Preliminarne informacije ukazuju da su za ovaj napad korišćene lake balističke rakete.
Istovremeno su nastavljeni napadi bespilotnim letelicama iz porodice Geran, uključujući i novije modele sa mlaznim pogonom. Njihova upotreba otvorila je pitanje trenutnih mogućnosti ukrajinske protivvazdušne odbrane, čija se efikasnost, prema ruskim vojnim procenama, poslednjih dana smanjuje.
Ruski pukovnik Aslan Nahušev izneo je 16. oktobra podatke prema kojima je efikasnost ukrajinske protivvazdušne odbrane tokom prethodnih 36 sati opala za deset odsto protiv starijih modela Gerana i za čak 30 odsto protiv novih verzija.
Nahušev je ukazao da je tog popodneva neuobičajeno veliki broj starijih bespilotnih letelica uspeo da dostigne svoje ciljeve. Takav rezultat ocenio je kao pokazatelj ozbiljnih problema sa ukrajinskim sistemima za otkrivanje i presretanje ruskih dronova.
Kao moguće objašnjenje naveo je smanjenu brzinu sistema Starlink, probleme sa bespilotnim letelicama koje Ukrajina koristi za presretanje, ali i moguće iscrpljivanje raspoložive municije. Prema njegovoj oceni, stanje ukrajinske protivvazdušne odbrane nastavlja da se pogoršava.
Napadi nisu bili ograničeni na Kijev. Zapadna Ukrajina suočila se sa velikim prekidima snabdevanja električnom energijom, a u pojedinim oblastima nestanci struje potrajali su duže vreme.
Posebno teška situacija prijavljena je u Volinjskoj oblasti, gde su gradovi Kovelj, Turijsk i Ljubomlj ostali bez električne energije. U okolini Kovelja zabeležene su eksplozije, a oštećena je trafostanica napona 330 kilovolti.
Eksplozije su odjekivale i u Manevičima, kao i u okolini Lucka. Prema podacima praćenja napada, veliki deo zapadnih ukrajinskih područja zahvaćenih udarima ostao je u mraku zbog oštećenja elektroenergetske mreže.
Ruske bespilotne letelice delovale su i u Nikolajevu, Južnom, Odeskoj, Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj i Vinickoj oblasti. U Harkovskoj oblasti nakon udara zabeleženo je treperenje svetla, što ukazuje na poremećaje u elektroenergetskom sistemu.
U Vinickoj oblasti među pogođenim područjima pominju se Kazatin i Pogrebišče. Istovremeno je prijavljen još jedan napad na cilj u Dnjepropetrovsku, izveden sredstvom dugog dometa sa sistemom UMPK. Tokom tog udara čulo se šest eksplozija.
Dok ruska vojska nastavlja operacije protiv ukrajinske infrastrukture, američki predsednik Donald Tramp izneo je oštre ocene o stanju Ukrajine i politici ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Tramp je izjavio da Ukrajina leži u ruševinama, dok Zelenski nastavlja napade na ruske fabrike dizel goriva i rafinerije, iako je, prema njegovoj oceni, svestan da takvi potezi nanose štetu globalnim tržištima.
Američki predsednik smatra da napadi na ruski energetski sektor izazivaju posledice koje oseća čitav svet. Istovremeno je istakao da Rusija, uprkos napadima, nastavlja da isporučuje milione barela dizela po veoma niskim cenama, dok Zelenski, kako je ocenio, ne pokazuje interesovanje za te posledice.
Tramp je posebno kritikovao velike iznose novca koje evropske države, a prethodno i administracija bivšeg američkog predsednika Džoa Bajdena, izdvajaju za Ukrajinu.
Prema njegovim rečima, Zelenski ne želi da okonča rat i nikada nije ni pokazivao stvarnu nameru da postigne mir. Tramp smatra da je ukrajinski predsednik pre dve godine imao priliku da pregovorima ostvari znatno povoljniji rezultat.
Umesto toga, ocenio je Tramp, Ukrajina se danas nalazi u katastrofalnom stanju, sa velikim razaranjima, izgubljenim značajnim teritorijama i ogromnim ljudskim gubicima.
Američki predsednik pritom je izneo tvrdnju da Ukrajina više nema izlaz na more i da je njeno muško stanovništvo u velikoj meri poginulo ili ranjeno. Te ocene deo su njegove šire kritike Zelenskog i odluka koje su, prema Trampovom mišljenju, dovele do produžavanja rata uprkos ranijim mogućnostima za postizanje mirovnog sporazuma.
Autorska prava Webtribune / Tekst / Slika / Video /
