Mihajlo Pupin ostavio je neizbrisiv trag u istoriji nauke, ali je njegov privatni život ostao mnogo manje poznat javnosti. Dok se o njegovim pronalascima, naučnom radu i ljubavi prema Srbiji mnogo pisalo, jedna drugačija priča iz njegovog života decenijama je prolazila gotovo neprimećeno. Nakon smrti supruge sa kojom je imao ćerku jedinicu Varvaru, slavni naučnik navodno je bio blizak sa bogatom Amerikankom Helen Hartli Dženkins, a detalj koji ovu priču čini posebno intrigantnom jeste tvrdnja da su njihova imanja bila povezana podzemnim tunelima.
Pupinova supruga bila je Sara Katarina Džekson, Amerikanka sa kojom se oženio 1888. godine u Grčkoj pravoslavnoj crkvi u Londonu. Ona je u brak ušla kao udovica i sa sobom dovela dvoje dece iz prethodnog braka, dečaka i devojčicu, o kojima je Pupin, prema dostupnim svedočenjima, brinuo sa mnogo ljubavi.
Godinu dana nakon venčanja dobili su ćerku Varvaru Ivanku Pupin. Njihov brak, međutim, nije dugo trajao. Sara Katarina preminula je posle osam godina zajedničkog života, a Pupin je nakon njene smrti bio udovac skoro četiri decenije. Ipak, to ne znači da je ostatak života proveo potpuno sam. U kasnijim godinama njegovu pažnju privukla je Helen Hartli Dženkins, bogata Amerikanka čije se ime vezuje za jednu od najzanimljivijih priča iz privatnog života srpskog naučnika.
Njihova imanja navodno je povezivao tajni prolaz
O ovoj neobičnoj epizodi govorila je Aleksandra Ninković Tašić, predsednica Obrazovno-istraživačkog društva Mihajlo Pupin, koja godinama istražuje arhivsku građu o životu slavnog naučnika.
“Pupin je bio, kažu u prijateljskoj vezi, a ja verujem u vrlo intimnoj vezi sa najbogatijom Amerikankom 20. veka, sa Helen Hartli Dženkins, čiji je otac bio magnat – vlasnik fabrike oružja. Njen otac je kupio Remington (eng. Remington Arms Company) za jedan dan. Ostala je udovica sa 32 godine kad je njen muž preminuo. Suprug joj je bio advokat Džordž Voker Dženkins i sa njim je imala dve ćerke. Nasledila je očevo bogatstvo i primera radi anonimno je donirala 350.000 dolara Kolumbija koledžu za izgradnju dvorane za filozofiju, u znak sećanja na ćerku Helen koja je umrla 1920. godine”, ispričala je Aleksandra Ninković – Tašić za RTS.
Prema njenim rečima, Helen se vezala za Pupina i zavolela srpski narod. Bila je filantrop i mecena, a svako ko je voleo Pupina, morao je da voli i srpski rod.
“Helen Hartli Dženkins je Srbima dala deo Menhetna, po svemu sudeći radi se o 6. aveniji. Imam dokaze za to, deo ulice sa dve građevine za naš konzulat i za štampariju koja je pripadala konzulatu Kraljevine SHS. Moglo bi se reći, sve što je Pupin tražio ona je ispunjavala. Jednom prilikom pronašla sam u arhivi Norfolka, da je ona brodom otputovala u Srbiju i tu kupila sav nameštaj za Norfolk. Kupila je i slike, posuđe, ćilime… razne detalje za opremanje kuće kako bi Pupinu još više zagrejala srce.
U toj arhivi pronašla sam plan-nacrt da su oni prokopali tunel. Njeno imanje bilo je najveće u Norfolku i nalazilo se tačno preko puta njegovog. Tuneli su se nalazili ispod zemlje kako bi oni ‘krstarili’ jedno do drugog. Dakle, to je bilo mnogo više od prijateljstva. Bila je to nežna emotivna veza”, otkrila je Ninković – Tašić.
Ideja da su Pupin i Helen mogli da se sastaju prolazeći kroz tunele ispod zemlje zvuči gotovo kao scena iz istorijskog romana. Upravo tako je Ninković – Tašić opisala njihovu navodnu bliskost, ocenjujući da je između njih postojalo mnogo više od običnog prijateljstva.
Ljubav prema Srbiji bila je važan deo njihovog odnosa
Prema istom svedočenju, Helen je podržavala Pupinove veze sa srpskim narodom i pomagala inicijative koje su bile važne za Srbiju. Ninković – Tašić iznela je i tvrdnju da je Amerikanka Srbima ustupila deo zemljišta na Menhetnu, na kojem su se nalazili objekti povezani sa srpskim konzulatom i njegovom štamparijom.
Sam Pupin o svom privatnom životu nije mnogo pisao. Čak ni u autobiografiji “Sa pašnjaka do naučenjaka”, za koju je 1924. godine dobio Pulicerovu nagradu, nije ostavio mnogo detalja o svojim porodičnim i emotivnim odnosima. Zbog toga priča o Helen Hartli Dženkins i navodnim tunelima ostaje jedan od intrigantnijih, ali i nedovoljno istraženih delova privatnog života velikog naučnika.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /