Psihološki gledano, jedan od najvažnijih koraka u takvim situacijama jeste da naučimo da ne reagujemo automatski na svaku provokaciju. Ne moramo da odgovorimo na svaku uvredu, da opravdavamo svaku svoju odluku, niti preuzimamo odgovornost za nečije loše raspoloženje.
Najbolja opcija krije se u drugačijoj (re)akciji – da zastanemo, udahnemo i odlučimo da nećemo učestvovati u razgovoru koji nas iscrpljuje. Postoji i jednostavan mentalni trik koji može pomoći u takvim trenucima. Potrebno je samo da u sebi ponovite tri reči: “Svetlost univerzuma štiti”, poručuju eksperti za dušu.
Ova kratka afirmacija nije nikakva magična formula koja će promeniti ponašanje ljudi koji su prema nama bili neprijatni, ali može poslužiti kao lični podsetnik da se vratite sebi, umirite misli i ne dozvolite da vas tuđa ljutnja povuče u vrtlog negativnih emocija.
Kada nas neko napadne, kritikuje ili namerno izaziva, prva reakcija često je potreba da se branimo. To je sasvim ljudski. Podižemo glas, objašnjavamo se, pokušavamo da dokažemo da smo u pravu, ponekad izgovorimo i nešto zbog čega kasnije žalimo…
Upravo zato kratka mentalna pauza može biti veoma korisna. Ponavljanje afirmacije stvara jednostavnu sliku sigurnosti i smirenosti. Umesto da svu pažnju usmerimo na osobu koja nas uznemirava, na trenutak je vraćamo na sopstveno disanje i osećanja. To je svakako bolje nego da je, u naletu besa i želje za osvetom, “vratimo na fabričko podešavanje”.
Kada osetite da vas neko provocira, pokušajte da u sebi polako izgovorite ove tri reči. Istovremeno napravite spor izdah, opustite ramena i sačekajte nekoliko sekundi pre nego što odgovorite. Vrlo je verovatno da ćete tokom te kratke pauze shvatiti da uopšte ne morate da nastavite raspravu.
Kako da ne upijate tuđu negativnu energiju? Jedna od najvažnijih životnih lekcija jeste da razlikujemo ono što osećamo od onoga što drugi pokušavaju da nam nametnu. Neko može biti nezadovoljan, nervozan, ljut ili sklon kritikovanju, ali to ne znači da smo dužni da njegovo raspoloženje ponesemo sa sobom.
U neprijatnim razgovorima korisno je da se držimo nekoliko jednostavnih pravila… Ne pravdajte se previše. Ne objašnjavajte svoje odluke, posebno ako druga strana nema nameru da vas zaista sasluša. Ne odgovarajte istom merom. Tuđi povišeni ton ne mora da postane i vaš. Napravite pauzu. Nekoliko trenutaka tišine može vam pomoći da izaberete odgovor zbog kojeg se kasnije nećete kajati. Uostalom, setite se mudrog Dostojevskog, koji je govorio da “ne treba pobeđivati silom, već smirenom ljubavlju”.
Koristite kratke i mirne rečenice. “Čula sam tvoje mišljenje”, “Razgovaraćemo kada se smirimo” ili “Ne želim da nastavimo u ovakvom tonu” sasvim su dovoljni odgovori. Važno je i da ne pokušavamo po svaku cenu da promenimo osobu koja provocira. Naše ponašanje ne može garantovati da će neko postati ljubazniji, ali možemo odlučiti koliko ćemo vremena i energije posvetiti takvoj komunikaciji.
Najvažnija zaštita su zdrave lične granice. Ponavljanje afirmacije može biti lep način da se podsetimo na sopstveni mir, ali prava promena dolazi onda kada naučimo da postavljamo limite. To znači da ne moramo da ostajemo u razgovoru u kojem nas neko ponižava, da prihvatamo neprijatne komentare samo da bismo izbegli sukob ili da se osećamo krivima zato što smo rekli “ne”.
Vremenom ćemo razviti naviku da zastanemo pre reakcije, da pažljivije biramo reči i ne dozvoljavamo da nam svaki neprijatan susret određuje ostatak dana. Možda ne možemo uvek birati kako će se drugi ponašati prema nama, ali možemo da izaberemo kako ćemo odgovoriti.
Na kraju krajeva, moramo naučiti da brinemo o sebi i negujemo svoju dušu, s njom i zdravlje, a to ćemo postiči tako što ćemo sačuvati sopstveni mir, bez potrebe da bilo kome dokazujemo zbog čega nam je važan.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /