in

Analiza “Kvartalnog monitora”: Politička kriza i pogoršanje privrednih rezultata (AUDIO)

Analiza “Kvartalnog monitora”: Politička kriza i pogoršanje privrednih rezultata (AUDIO)

BEOGRAD –

Privredni rezultati Srbije pogoršani su početkom ove godine, što se manifestuje kroz značajno usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda, stagnaciju na tržištu rada i povećanje deficita u spoljnoj trgovini, istaknuto je u analizi “Kvartalnog monitora”. Monitor koji prati ekonomske trendove i politike u Srbiji, pripremili su profesori Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

kvartalni, monitor, januar, mart, 2025

U prvom kvartalu 2025. privredni rast je usporen, a razlozi su politička kriza u Srbiji, strukturni problemi domaće privrede i stagnacija Evropske unije, kazao je glavni i odgovorni urednik “Kvartalnog monitora” i profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić.

To, prema njegovim rečima, znači da su osim opštih faktora koji su uticali na druge zemlje kao što su geopolitički sukobi ili stagnacija Nemačke i drugi, u Srbiji postojali i neki specifični unutrašnji faktori koji su se negativno odrazili na privredne aktivnosti.

Važno je da fiskalna politika ostane u okvirima koji su dogovoreni sa MMF-om i da fiskalni deficit bude manji od tri odsto te da se nastavi obaranje inflacije, ali za dugoročni rast privrede Srbije ključno je da se unapredi kvalitet institucija, da se usvajaju bolji zakoni i da se oni dosledno primenjuju, istakao je profesor Milojko Arsić.

Arsić je upozorio da je u tom pogledu upitna i dugoročna isplativost projekta Ekspo.

Prema analizi “Kvartalnog monitora”, u prvim mesecima 2025. porezi na dohodak i doprinose rasli su brže nego što je planirano, ostvaren je značajno niži priliv stranog kapitala, ali je izvoz povećan za 759 miliona evra. Takođe, u prvom kvartalu, kako se navodi, Narodna banka prodala je milijardu evra kako bi sprečila slabljenje dinara. Ekonomski analitičari ukazali su i da su kretanja u fiskalnoj politici u prvim mesecima ove godine znatno odstupala od budžetskog plana, ali su ocenili da bi deficit ipak mogao da ostane u okviru plana od tri odsto BDP-a.

Detaljnije u audio-zapisu.



Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /