Osnivački akt Čitaonice, koji je naslovljen „Zakonik Dnevnik Upisnik rodoljubaca za Čitaonicu srpsku Velike Kikinde“, datira iz 1845. godine i dokument je od izuzetne vrednosti. Taj trenutak zapravo je početak trajanja kikindske Biblioteke, ali je važan istorijski dokument o buđenju nacionalne i kulturne svesti u tadašnjoj Austro-ugarskoj:
„To je zapravo svedočanstvo naše kuće kada jer i u kakvim okolnostima osnovana. Treba znati da je to bio period kada se budila nacionalna svest. Do ovog dokumenta došli smo zahvaljujući profesoru Jefti Trifuncu, koji je jedan od potomaka prvih osnivača kikindske Čitaonice“, saopštio je Brane Marjanović, direktor NB „Jovan Popović“ Kikinda.
Dokument iz privatne arhive naslednika čuvenog kikindskog pravnika toga vremena Pavla Trifunca, sada je izložen u kikindskoj Biblioteci. Na osnivačkom aktu su potpisi viđenih Kikinđana tog vremena, osnivača Čitaonice.
„Treba napomenuti da je Srpska čitaonica u Kikindi treća čitaonica u tadašnjoj Vojvodini. Nakon Iriga i Sombora, Čitaonica u tadašnjoj Velikoj Kikindi bila je nagoveštaj građanskog duha“, kazao je Marjanović.
Zahvaljujući toj istoriji, kikindska Biblioteka danas je savremena ustanova kulture. Kao i svake godine, slavljenički dan poosebno je posvećen mladoj čitalačkoj publici.
„Mi svake godine organizujemo litearni konkurs, koji je tradicionalan, a od skoro imamo i likovni konkurs. Na taj način, želeli smo da motivišemo decu koja još uvek ne znaju da pišu, da nam pokažu kako oni vide svet priča i bajki, kako bismo ih uveli u svet čitanja i priča“, rekla je Dunja Brkin Trifunović, urednica u NB „Jovan Popović“ Kikinda.
Posebno raduje činjenica da je na literarni konkurs pristiglo preko 200 radova učenika osnovnih i srednjih škola iz cele Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /