Izrada tradicionalne kape zlatare, uz mentorski rad retkih preostalih vezilja, okupila je 10-tak Kikinđanki, a posebno raduje interesovanje mlađih sugrađanki. Uz mentorski rad, radionice za izradu kapa zlatara bile su prilika da se savlada taj stari ručni rad i dostigne potrebna veština u izradi jednog od simbola banatske tradicije 19. veka.
„Zahvaljujući prijateljima iz muzeja Kotarka, ušli smo u trag kapi koja datira iz 1890 godine. Kapa je svakako bila jedan od najvrednijih predmeta u kući, zaista se čuvala i, na sreću očuvala, pa tako ostavila nama u zadatak da nastavimo tamo gde su oni stali“, saopštila je Biljana Mandić, ŽPG „Melizmi“, Kikinda.
„Vezom sam počela da se bavim sa nekih 7-8 godina, pored bake sam učila. Sve žene u mojoj familiji rade ne samo vez, već i sve druge ručne radove. Interesovanje za ovaj projekat bila je prosto potreba da očuvamo i nastavimo našu tradiciju. To što su generacije pre nas radile da mi nastavimo i očuvamo nematerijalno nasleđe. Posebno bih pozvala mlade žene da nam se pridruže“, izjavila je Dragana Horvat, Kikinda.

Očuvanje tradicije kroz izradu i promociju kape zlatare način je da se od zaborava sačuva važan detalj narodne nošnje i društvenog identiteta Banata.
„Mi zanemarujemo to naše bogato nasleđe, ali, eto, postoje neki pioniri koji se trude da zaista očuvamo ono što je naše. Jer, to je svedočanstvo identiteta, to su neka posebna obeležja jednog područja i načina života. A kape zlatare karakteristične su za Vojvodinu, posebno su specifične za Banat”, rekla je Dobrila Aškrabić, mentorka.
Izrada kapa, kao izuzetno složen zanatski i umetnički posao, danas je gotovo zaboravljen, pa je realizacija projekta ŽPG Melizmi način da se ta tardicija sačuva. Polaznice radionice predstaviće svoj rad široj javnosti na izložbi kapa zlatara, dokazujući na najbolji način kako se čuva nasleđe.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /
