Selaković je za Tanjug kazao da je poseta Ruskoj Federaciji imala sadržajan raspored i naveo da je obišao i imao sastanke u Moskvi, Velikom Novgorodu i na kraju u Sankt Peterburgu.
Podsetio je da je u Moskvi otvorena napokon i u Rusiji, srpska izložba “Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti” u arheološkom muzeju “Šusev”, za koji je naveo da je jedinstven na svetu.
“Od pre nekoliko dana moskovska publika je u prilici da se upozna sa našim svetinjama na Kosovu i Metohiji, koje su upisane u registar nepokretnih kulturnih dobara, označenih za čovečanstvo, koji vodi Unesko”, rekao je Selaković.
Kako je dodao, u glavnom gradu Ruske Federacije učestvovao je i na međunarodnoj konferenciji “Intermuseum”, jednom od najvećih skupova na svetu, na kojoj su učestvovali stručnjaci u oblasti muzeologije.
“Predstavili smo sve što će naša prestonica može da pruži, ali ne samo Beograd, već i čitava Srbija, kada su u pitanju novi muzeji, a u povodu organizacije Ekspo 2027. godine i bili smo u prilici da uspostavimo ozbiljne kontakte sa direktorima zaista sjajnih muzeja sa afričkog, azijskog kontinenta i iz Latinske Amerike”, naveo je Selaković.
Naveo je da je u Velikom Novgorodu, prestonici drevne Rusije, održan šesti po redu Srpsko-ruski kulturni forum, koji je ujedno bio prvi koji je održan na teritoriji Ruske Federacije.
“Veliki Novgorod je bio mesto održavanja našeg foruma, prestonica drevne Rusije, grad u kome se nalazi 37 objekata koji su pod zaštitom Uneska. Zaista smo imali prilike da uživamo u gostoprimstvu, ali i da imamo izuzetno ozbiljne i dobre sastanke sa prvacima ustanova kulture u Ruskoj Federaciji”, kazao je ministar.
Prema njegovim rečima, glavna tema ovogodišnjeg foruma bila je kinematografija, a najveći broj ruskih učesnika bilo je iz ustanova kultura koje su vezane za kinematografiju.
Govoreći o saradnji u kinematografiji, Selaković je naveo da je u Moskvi ostvaren kontakt sa Mosfiljmom, kao i sa Gaspromedija grupom.
U Sankt Peterburgu Selaković je uručio orden direktoru “Ermitaža” Mihailu Borisoviču Piotrovskom.
“Prisustvovali smo jednoj izuzetno lepoj svečanosti. Naime, imao sam tu čast da kao izaslanik predsednika Republike, gospodina Aleksandra Vučića, uručim odlikovanje Orden srpske zastave prvog stepena živoj legendi svetske muzeologije, dugogodišnjem ili višedecenijskom upravniku Državnog Ermitaža Rusije, dakle čuvenog, jednog od tri najbolja muzeja u svetu i mogu da kažem da je to bila jedna vrsta krune ove posete”, kazao je Selaković.
Kako je naveo, poseta nije samo bila lepa svečanost i ceremonija, već su ostvareni i važni kontakti i napravljeni dogovori o budućoj saradnji sa Državnim Ermitažom.
Selaković je kazao da je u planu proširenje saradnje sa Državnim Ermitažom na oblast arheologije i dodao da će Srbija konsultovati najbolje ruske stručnjake u muzeologiji kada je u pitanju postavka novih muzeja koji će biti otvoreni u Beogradu pre Ekspa i u toku Ekspa.
“Imali smo jednu izuzetno dobru posetu, potvrdili smo našu saradnju, dogovorili njen nastavak i svaka prilika da se susretnemo sa ljudima kao što je ministarka kulture Olga Borisova Ljubimova, kao što je Mihailo Borisovič Piotrovski, kao što je legendarni filmski reditelj i direktor Mosfiljma Karen Šahnazarov, za nas je sjajna prilika da dogovorimo nastavak naše saradnje i još novih i lepih stvari za srpsku kulturu”, kazao je Selaković.
U Velikom Novgorodu Rusko-srpski kulturni forum, prisustvovali Selaković i Ljubimova
U Novgorodskoj filharmoniji održana je plenarna sednica 6. Rusko-srpskog kulturnog foruma, posvećenog najbitnijim pitanjima očuvanja kulturnog nasleđa dva naroda, a ministri kulture dve zemlje, Nikola Selaković i Olga Borisovna Ljubimova, poručili su da saradnja Srbije i Rusije počiva na dubokim istorijskim, duhovnim i kulturnim vezama srpskog i ruskog naroda.
Na plenarnoj sednici prezentacije su održali filmski producenti Maksa Ćatović, Aljoša Ćeranić, direktor Gosfiljmfonda Denis Aksenov, generalna direktorka “Roskino” Elena Antonova, direktorka Narodnog muzeja Srbije Bojana Borić Brešković, direktor Ruskog etnografskog muzeja Julija Kupina i direktor Etnografskog muzeja u Beogradu Marko Krstić.
Takođe, prezentacije su održali i direktor Aleksandrinskog pozorišta u Sankt Peterburgu Aleksandr lić, v.d. upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu Dragoljub Bajić, direktorka Baljšoj dramskog teatra iz Sankt Peterburga Tatjana Arhipova i direktor nacionalnog ansambla narodnih igara “Kolo”.
Selaković je u izjavi medijima zahvalio na toplom, bratskom, slovenskom srpsko-ruskom prijateljstvu koje je, kako je naveo, viđeno kroz gostoprimstvo ruskih domaćina u kolevci drevne Rusije – Velikom Novgorodu.
Srpski ministar je ukazao da je ovo prvi po redu Rusko-srpski kulturni forum koji se održava na teritoriji Ruske Federacije i naveo da su članovi srpske delegacije koju predvodi bili prvi put u Velikom Novgorodu ruskog kneza Aleksandra Nevskog.
“Uglavnom su Srbi prisutni u Moskvi, u Sankt Peterburgu, eventualno u Sočiju ili nekom od gradova Sibira gde naši sunarodnici rade, ali ovo je bilo jedno jedinstveno iskustvo. Ovde je posvedočeno bogatstvo kulturnog nasleđa drevne Rusije i ruskog naroda uopšte, a nama je to poslužilo kao najbolja motivacija i nadahnuće za budući rad”, kazao je Selaković.
Kako je dodao, prisutni čelni ljudi srpskih ustanova kulture došli su sa ciljem da se umreže sa svojim kolegama iz Ruske Federacije, da ostvare kontakte ukoliko oni već nisu postojali, ali i da oni koji su ranije ostvarili kontakte pokažu šta se u međuvremenu uradilo i ostvarilo.
“Sa punim pravom mogu da kažem da moja uvažena koleginica i prijateljica Olga Borisovna Ljubmova i ja možemo da izrazimo veliki ponos zbog do sada ostvarene saradnje i rezultata između 5. i 6. rusko-srpskog kulturnog foruma”, naveo je Selaković.
Dodao je da se u narednom periodu očekuje ozbiljno intenziviranje saradnje u oblasti filmske, odnosno kinoprodukcije, s obzirom na to da je nedavno ratifikovan i međudržavni sporazum o filmskoj koprodukciji u Skupštini Srbije.
Kako je rekao, predstavnici srpske filmske industrije razgovarali su sa predstavnicima iz Rusije ne samo danas u Velikom Novgorodu, već i prethodnih dana u Moskvi.
“Očekujemo prvi put pod pokroviteljstvom naša dva ministarstva i naše dve države zajedničke projekte na polju kinoprodukcije”, kazao je Selaković i dodao da je forum izuzetno značajan jer služi srpskoj kulturi kao platforma za prenos ozbiljnih iskustava koje velika ruska kultura ima u različitim oblastima.
Zahvalivši domaćinima na gostoprimstvu, Selaković je naveo da ih sa nestrpljenjem očekuju u Beogradu na narednom 7. po redu Rusko-srpskom kulturnom forumu.
Ministarka kulture Ruske Federacije Olga Borisovna Ljubimova kazala je da je kulturna interakcija između Rusije i Srbije veoma važna, kao i da je na današnjoj plenarnoj sednici obrađena svaka oblast u potpunosti.
“Obradili smo oblast očuvanja lokaliteta kulturne baštine, međumuzejske saradnje, filmske produkcije, saradnje među pozorištima, ali i muziku i zajedničkih nastupa umetnika iz dve zemlje”, kazala je Ljubimova.
Kako je dodala, za tri sata koliko je trajala sednica, tokom svojih prezentacija direktori kulturnih institucija iz Srbije i Rusije ponudili su veoma zanimljive predloge.
“Zapravo, na ovom forumu smo napravili ozbiljan plan za nekoliko godina unapred, zbog čega smo veoma zadovoljni i što ćemo podržati zajedno sa našim kolegama iz Srbije”, kazala je Ljubimova novinarima nakon plenarne sednice.
Selaković i Ljubimova su pre plenarne sednice Rusko-srpskog kulturnog foruma obišli znamenitosti Velikog Novgoroda Centar za restauraciju monumentalnog slikarstva, Jaroslavljev dvor i Crkvu uspenja na Trgu, Novgorodski Kremlj.
U prisustvu dva ministra potpisan je i Sporazum o saradnji Jugoslovenske kinoteke i Gosfiljmofonda Rusije, nakon čega je u Novgorodskoj regionalnoj filharmoniji upriličen koncert srpskih i ruskih umetnika sa orkestrom.
Selaković u Sankt Peterburgu uručio Orden srpske zastave I reda direktoru “Ermitaža”
Selaković je uručio danas u Sankt Peterburgu Orden srpske zastave i stepena direktoru Ermitaža Mihailu Borisoviču Piotrovskom, koji mu je dodeljen ukazom predsednika Republike Aleksandra Vučića povodom Dana državnosti Srbije – Sretenja.
Ceremonija uručenja ordena održana je u muzeju “Ermitaž” u Sankt Peterburgu u Dvadesetostubnoj sali u kojoj je prikazivan i film o manifestaciji “Dani Ermitaža u Srbiji”, a počela je oglašavanjem fanfara i pucnjem topa sa Petropavlovske tvrđave.
Himne “Bože pravde” i Rusije izveo je vojni orkestar štaba Severozapadnog okruga trupa Nacionalne garde Ruske Federacije pod upravom Jevgenija Čubareva, koji su za kraj ceremonije izveli i marš “Oproštaj Slovenke”.
U tekstu ukaza kojem je odlikovan Piotrovski navodi se: “Ukazom predsednika Republike Srbije od 15. februara, 2026. godine, za istaknute zasluge u razvijanju bilateralne saradnje u oblasti kulture i negovanju prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Ruske Federacije, odlikovan je Mihail Borisovič Piotrovski Ordenom srpske zastave prvog stepena”.
Ministar Selaković istakao je da mu izuzetnu čast predstavlja to da u ime predsednika Vučića uruči najviše priznanje Republike Srbije i naveo da je reč o odlikovanju koje se retko dodeljuje.
“Mali je broj ljudi koji su zaslužili ovo priznanje, a od danas kada ga ponesete uvršćujete se u red tih odabranih lica. Ovim ordenom Srbija i predsednik zahvaljuju se na doprinosu koji ste dali na razvoju odnosa Srbije i Rusije na polju kulture”, rekao je Selaković.
Kako je dodao, država Srbija i srpski narod ukazuju čast Piotrovskom dodeljujući mu orden, ali i direktor Ermitaža ukazuje čast Srbiji i srpskom narodu činjenicom da je prihvatio odlikovanje.
“Srećni su narodi u kojima se ordenje dodeljuje ne samo vojnicima, već i kulturnim radnicima. U ime predsednika Srbije, građana i države Srbije, dozvolite mi da Vam uručim orden, da se njime ponosite Vi, državni Ermitaž, ali i Vaša porodica u pokolenjima koje dolaze”, kazao je Selaković.
Prema njegovim rečima, u dugoj istoriji Ermitaža, odnosa Srbije i Rusije, čast mu je što uručuje prvi orden koji će jedan direktor Ermitaža poneti iz države Srbije.
“Hvala vam od srca na svemu što ste učinili na uspostavljanju ‘Dana Ermitaža u Srbiji’, na ljubavi i prijateljstvu koji pokazujete prema našem narodu”, naveo je Selaković.
Piotrovski je istakao da za njega predstavlja izuzetnu čast što je odlikovan i navodeći da je odlikovan Ordenom srpske zastave, ukazao je na to da zastava Srbije i Rusije imaju puno sličnosti.
Zahvalivši se na odlikovanju, Piotrovski je zahvalio Srbiji i na organizovanju manifestacije “Dani Ermitaža u Srbiji”, kao i svim srpskim kolegama i naučnicima i organizatorima projekata, ali i ruskim kolegama koji rade u Srbiji i kompanijama koje su pomogle realizaciju tog projekta kao što je Gaspromnjeft.
“Oni su napravili veoma dobar posao, manifestacija je odlično prošla i bila je jako uspešna i predstavlja odličan primer toga kako se razvijaju kulturni odnosi u različitim sferama”, rekao je Piotrovski.
Prema njegovim rečima, Rusija organizuje veliki broj događaja koji su bogati istorijom i sećanjem Srbije.
“To je isto primer saradnje, ne samo političke saradnje, već kako mogu da sarađuju kulture i praktična saradnja. Mi smo napravili kulturni proizvod Dani Ermitaža, kao i izložbu posvećenu Petru Velikom u Beogradu. Na toj izložbi su i stvari iz srpskih manastira – to je ogromna multimedijska digitalna izložba, ono što se radi u 21. veku. Takve ujedinjujuće izložbe, ujedinjavanje različitih vrsta iskustva, dobar je primer saradnje”, rekao je Piotrovski.
Govoreći da je u Ermitažu i portret ruskog generala Mihaila Andrejevića Miloradovića, koji je bio poreklom iz Hercegovine, a koji se istakao u Napoleonovim ratovima, Piotrovski je naveo da se u tom muzeju nalaze i portreti još šestorice ruskih generala iz 19. veka koji su povezani i sa Rusijom i sa Srbijom.
“Napravili smo kopije tih portreta, to su napravili majstori iz laboratorija konzervacije i to smo poklonili muzeju u Srbiji”, kazao je Piotrovski.
Kada je reč o planovima za ubuduće, Piotrovski je kazao da su produženi “Dani Ermitaža” do 1. aprila zbog velike zainteresovanosti srpske publike i dodao da je danas sa ministrom Selakovićem razgovarao o zajedničkoj ekspediciji sa Univerzitetom u Novom Sadu, koji proučavaju poreklo slovenstva na Balkanu.
Razgovarali su i o, kako je naveo, formiranju zajedničkog muzeja antičke istorije i ukazao da je 17 rimskih imperatora rođeno na teritoriji sadašnje Srbije, među njima i Konstantin i Justinijan.
“Mi ćemo sarađivati u formiranju tog muzeja pošto imamo veliko iskustvo, imamo antičke sale i mi ćemo sa radošću da se bavimo tim projektom i arheologijom, a razgovarali smo i o drugim projektima”, kazao je Piotrovski.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /
