Ruskim vazdušnim udarima, a bilo ih je oko 300 za deset dana, uništeno je oko 40 odsto ukrajinske energetske infrastrukture. Počele su restrikcije u celoj zemlji, vlada od građana traži smanjenje potrošnje struje za 20 odsto. Pripremaju se za sve scenarije tokom zime.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smatra da Rusija napadima na elektrane želi da natera lokalno stanoviništvo da napusti svoje domove i izbegne na zapad, ka zemljama Evropske unije.
U Donjecku, Lugansku, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti na snazi je ratno stanje. Želja Ukrajinaca je da do kraja jeseni po svaku cenu zauzmu Herson i Zaporošku nuklearnu elektranu.
Zbog opasnosti, ruska vojna uprava u Hersonu u narednih šest dana treba da premesti oko 60 hiljada ljudi na levu obalu Dnjepra i druge ruske teritorije.
Moskva saopštava da celokupna vojna pomoć koju je Zapad šalje Ukrajini iznosi 42 milijarde dolara, više od polovine isporučuju Sjedinjene Američke Države.
“Zemlje članice NATO-a se takmiče jedna protiv druge, sve više isporučuju kijevskom režimu naoružanje, municiju, snabdevaju ga obaveštajnim podacima, obučavaju vojnike, daju im informacije za vođenje borbi. Tako se približavaju opasnoj zoni direktnog vojnog sukoba s Rusijom”, kaže portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Parlament Holandije podržao je predlog baltičkih zemalja za uspostavljanje specijalnog tribunala u Hagu za krivično gonjenje ruskih trupa i političkih lidera zbog napada na Ukrajinu.
Nemačka ne sumnja da će se Ukrajina uspešno odbraniti. Kancelar Šolc uveren je da Vladimir Putin neće postići svoje ratne ciljeve i da se bez obzira što, kako kaže, koristi energiju i glad kao oružje, preračunao se u nameri da razbije jedinstvo Evrope. Francuski predsednik Emanuel Makron obećava da će učiniti sve što može da se Ukrajina i Rusija vrate za pregovarački sto, čim obe strane budu spremne.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /