“Nove mere se takođe bave hibridnim pretnjama i ljudskim pravima. U pripremi su dodatne sankcije Rusiji. Što duže Rusija vodi rat, naš odgovor će biti oštriji”, napisala je Kalas na X mreži.
Ministri spoljnih poslova i odbrane zemalja članica Evropske unije sastali su se danas u Briselu, gde razgovaraju o sukobu u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku, kao i o odbrambenim kapacitetima Unije.
Šefovi diplomatija raspravljali su o 17. paketu sankcija EU protiv Moskve zbog ruskog rata u Ukrajini, a fokus rasprave je bila takozvana ruska “flota u senci”, prema zvaničnom sajtu Evropskog saveta.
Savet će razmotriti i vojnu podršku EU Ukrajini, nakon neformalnog izlaganja ministra odbrane Ukrajine Rustema Umerova putem video linka, u prisustvu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea.
Ministri spoljnih poslova EU će takođe razmotriti najnoviji razvoj situacije na Bliskom istoku i u Siriji.
Treći ministarski sastanak EU-Afričke unije biće održan sutra, 21. maja.
EU usvojila četiri nova paketa sankcija protiv Rusije
Evropska unija usvojila je danas četiri nova paketa sankcija protiv Rusije, uključujući 17. paket sankcija usmeren protiv ruske ”tajne flote” tankera, mere u vezi sa hemijskim oružjem, ljudskim pravima i hibridnim pretnjama, saopšteno je danas iz Evropske komisije.
Kako je navedeno, nove sankcije sastavljene su tako da se onemogući prodaja ruske nafte trećim zemljama pomoću zapadnih osiguravajućih usluga, pod uslovom da cena nije veća od 60 američkih dolara po barelu, javlja Rojters.
Četiri nova paketa mera pogodiće više od 130 entiteta i pojedinaca.
Kao deo 17. paketa, EU će na listu uvrstiti 75 novih entiteta, uključujući veliku rusku naftnu kompaniju Surgutnjeftegaz, kompaniju za osiguranje brodova i četiri firme za upravljanje flotama koje posluju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj i Hong Kongu.
Na listu je dodato još 189 plovila, od kojih su 183 tankeri za naftu, čime je ukupan broj plovila porastao na 324.
Paket takođe pooštrava mere oko prodaje robe dvostruke namene i navodi entitete u Kini, Belorusiji i Izraelu koji pružaju podršku ruski vojnoindustrijski kompleks.
Blumberg: Povlačenjem iz mirovnih pregovora o Ukrajini Tramp bi doneo pobedu Putinu
Evropski lideri zabrinuti su da bi predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp koji je juče razgovarao telefonom sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o ukrajinskom sukobu, mogao da se povuče iz mirovnih pregovora o Ukrajini ukoliko ne bude napretka, piše Blumberg.
Iako je Tramp objavio da će Ukrajina i Rusija “odmah započeti pregovore” o primirju, čini se da nije postavio nikakve uslove ili pritisak na Rusiju, što je izazvalo razočaranje među evropskim liderima, ističe pomenuta agencija.
Mnoge vlade strahuju da je Tramp smanjio angažman SAD-a u pokušajima da se okonča rat, ostavljajući Ukrajinu i njene saveznike da se bore bez ozbiljnije podrške s američke strane.
Iako Trump nije isključio mogućnost novih sankcija ili slanja dodatne vojne pomoći Ukrajini, jasno je dao do znanja da nije spreman da preduzme te korake.
“Ako ništa ne bude postignuto, jednostavno ću se povući i oni će morati da nastave”, rekao je Tramp, naglašavajući da bi Ukrajina trebalo da bude “evropski problem”.
Te izjave podstiču zabrinutost da je predsednik SAD-a povukao podršku za diplomatske napore u vezi sa Ukrajinom, čime je Putin dobio šansu za dalju vojnu ekspanziju, piše Blumberg.
Putin je rekao da su razgovori sa Trampom bili “iskreni” i “korisni”, i da su se saglasili da Rusija i Ukrajina počnu da rade na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu.
Ipak, nije bilo konkretnih dogovora ili detalja koji bi mogli da označe pomak u procesu.
Tramp je takođe izneo neobičnu izjavu, ističe agencija, sugerišući da bi Vatikan mogao da posluži kao domaćin mirovnih pregovora, podržavajući ulogu pape u smanjenju tenzija između Rusije i Ukrajine.
S obzirom na njegovu poziciju, analitičari smatraju da SAD i dalje imaju značajnu polugu u rukama, posebno u pogledu mogućnosti daljeg slanja vojne pomoći Ukrajini i uvođenja novih sankcija Rusiji.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /
