Savremena psihologija potvrđuje da unutrašnji stres često nosi masku ambicije ili kontrole. Kada se potisnuta depresija ili nezadovoljstvo nagomilaju, osoba počinje da usvaja specifične obrasce ponašanja koji na prvi pogled deluju bezazleno. Duboko nezadovoljna osoba retko pokazuje tugu na licu, već svoje stanje prikriva automatizovanim navikama koje deluju sasvim uobičajeno.
Beskonačna trka za uspehom
Prva opasna navika jeste pretvaranje samorazvoja u beskonačnu trku i novu obavezu. Rad na sebi je koristan sve dok se ne pretvori u stalno traženje sopstvenih mana, čitanje literature i pravljenje spiskova, pa čak i obična šetnja postaje samo stavka za poboljšanje sebe.
Traženje odobrenja
Druga navika jeste traženje odobrenja od ljudi koji to uopšte ne zaslužuju. Osoba podnosi neprijatno ponašanje, popušta gde ne želi i žrtvuje dostojanstvo radi mrvice pažnje, ali dobijeni mir kratko traje jer lična vrednost i dalje zavisi od drugih.
Uspeh je jedino važan
Takođe, treća navika pokazuje da postignuti uspeh postaje jedino merilo sopstvene vrednosti. Rad se pretvara u dokazivanje značaja, dok radost zbog ostvarenog cilja traje kratko pre nego što se postavi nova lestvica. Kada uspeh postane jedina mera sopstvene vrednosti, ostvareni ciljevi donose samo kratkotrajno olakšanje pre novog pritiska.
Bekstvo iz sadašnjosti
Četvrta navika nezadovoljnih ljudi jeste stalno odlutaju mislima u prošlost ili budućnost. Oni neprestano premotavaju stare greške i zamišljaju šta su mogli drugačije reći, a zatim preglabaju o potencijalnim nevoljama unapred, dok im stvarni život prolazi neprimećeno.
Samoća
Peta navika jeste pretvaranje samoće u štit od svih problema. Umesto povremenog odmora, osamljivanje postaje beg od neprijatnih razgovora, izbegavanje poruka i odbijanje susreta, što vremenom vodi u potpunu izolaciju.
Potiskivanje neprijatnih osećanja
Šesta navika jeste neprestano potiskivanje neprijatnih osećanja poput tuge, stida i razočaranja. Ignorisanje ne čini da nevolje nestanu, pa je znatno korisnije razumeti sopstvene emocije u miru.
Udovoljavanje svima
Sedma navika jeste želja da se svima udovolji, gde osoba unapred razmišlja da li će se drugima svideti njena odeća, reči ili odluke. Neprestano potiskivanje negativnih osećanja i udovoljavanje drugima stvara stalan strah od tuđe reakcije i vodi u gubitak sopstvenog identiteta.
Otpor prema promenama
Osma navika jeste snažan otpor prema bilo kakvim promenama u životu. Osoba se grčevito drži starog poretka i troši ogromnu energiju pokušavajući da vrati stvari na staro ili utiče na događaje koji ne zavise od nje.
Odlaganje sreće
Na kraju, deveta navika jeste sindrom odloženog života, gde se sreća neprestano pomera za budućnost. Čovek veruje da prvo mora dobiti nov posao, preseliti se ili zaraditi novac da bi konačno bio srećan, pa sadašnjost doživljava samo kao pripremu za pravi život. Kada se cilj konačno ostvari, zadovoljstvo ubrzo izbledi i odmah se traži nova vrhunski uslov.
Priznavanje ovih obrazaca predstavlja prvi korak ka stvarnom unutrašnjem miru. Navika da se sreća uvek odlaže za sutra sprečava osobu da primeti i doživi lepe trenutke koji već postoje u sadašnjosti.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /