Iza slavske sveće, kolača i svečane trpeze za Aranđelovdan krije se mnogo dublje značenje od samog porodičnog okupljanja. Krsna slava je pre svega dan molitve, zahvalnosti i sećanja na porodičnog zaštitnika, a njena suština ne menja se bez obzira na to koliko gostiju domaćin dočekuje niti koliko je bogata trpeza. Kao i za svaku slavu, tako i za Aranđelovdan postoje posebni običaji koje srpski narod odvajkada poštuje.
Sveti arhangel Mihailo smatra se predvodnikom nebeskih sila, a njegovo ime u prevodu znači “Ko je kao Bog”. U hrišćanskom predanju opisan je kao veliki borac protiv zla i zaštitnik Božjeg poretka. Zbog toga se na ikonama najčešće prikazuje sa mačem ili kopljem, kao ratnik koji predvodi nebesku vojsku. Praznik koji se kod nas naziva Aranđelovdan zapravo je Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila nebeskih.
Slavska sveća, kolač i žito imaju posebno značenje
Jedan od najvažnijih običaja za Aranđelovdan jeste pripremanje slavskog kolača, žita i vina, uz paljenje slavske sveće. Svaki od ovih elemenata ima svoje mesto u obeležavanju krsne slave.
Slavska sveća simbolizuje svetlost Hristove vere, dok slavski kolač predstavlja zahvalnost Bogu i zajedništvo porodice. Po tradiciji, slavski kolač bi na sebi uvek trebalo da ima krst i slova raspoređena u poljima oko njega: IC XC NI KA – evo šta ona znače. Osvećenje i lomljenje slavskog kolača obavlja se uz molitvu, najčešće u crkvi ili u domu, uz prisustvo sveštenika. Najbolji recept za slavski kolač pogledajte u posebnom tekstu.
Posebno je važno pomenuti slavskо žito, odnosno koljivo, jer se upravo oko njega vezuje jedna od najčešćih nedoumica kada je reč o Aranđelovdanu. U pojedinim porodicama postoji običaj da se žito ne priprema za ovu slavu, uz obrazloženje da je arhangel Mihailo živi svetitelj, a da se koljivo sprema samo za svetitelje koji su umrli. Međutim, takvo tumačenje nije u skladu sa crkvenim učenjem, o čemu je svojevremeno govorio i patrijarh Pavle. Žito se priprema za sve krsne slave, pa tako i za Aranđelovdan. Ono nije namenjeno samo sećanju na upokojene, već predstavlja simbol vere u vaskrsenje i večni život. Zato je važno da se ovaj običaj za Aranđelovdan ne izostavlja zbog pogrešnog narodnog tumačenja, a najbolji recept za slavsko žito pogledajte na ovom linku.
Običaji uoči i na dan slave
U mnogim porodicama pripreme za Aranđelovdan počinju dan ranije. Jedan od tradicionalnih običaja jeste osvećenje vodice, kad sveštenik dolazi u dom i molitvom osvećuje vodu koja se potom koristi za pripremu slavskog kolača.
Na sam dan slave domaćin odlazi u crkvu na liturgiju, gde se obavlja obred osvećenja i lomljenja slavskog kolača. Uz kolač se pripremaju žito i vino, a slavska sveća pali se kao znak molitvenog obeležavanja praznika. Ukoliko sveštenik ne može da dođe u kuću ili domaćin nije u mogućnosti da odnese kolač u crkvu, potrebno je da se sa svojim parohijskim sveštenikom dogovori o načinu obavljanja slavskog obreda.
Slava se potom nastavlja u porodičnom domu, gde domaćin dočekuje rodbinu, prijatelje i goste. Uobičajeno je da se gostima najpre ponude slavско žito i vino, a zatim ostalo posluženje.
Da li je Aranđelovdan posna ili mrsna slava?
Ovo je još jedna nedoumica koja se često javlja pred 21. novembar. Aranđelovdan sam po sebi nije posna slava, ali se slavska trpeza prilagođava crkvenom kalendaru. Ukoliko praznik “padne” u sredu ili petak, priprema se posna hrana, u skladu sa pravilima posta. Kad “padne” drugim danima (kao što je to slučaj ove godine), a nije u toku višednevnog posta, trpeza je mrsna.
Narodna verovanja za Aranđelovdan
U narodnoj tradiciji Sveti arhangel Mihailo doživljava se kao veliki zaštitnik i čuvar pravde. Zbog toga se u mnogim krajevima Srbije veruje da je posebno važno na njegov praznik pokazati milosrđe, pomoći ljudima u nevolji i ne odbiti onoga ko zatraži pomoć. Veruje se, takođe, da bi se ovom svetitelju trebalo da moliti svaki put kad se nađete u nevolji ili trpite nepravdu, jer se Sveti arhangel Mihailo smatra zaštitnikom onih koji stradaju i traže pravdu, ali i velikim borcem protiv zla.
Postoje i predanja prema kojima arhangel Mihailo obilazi bolesnike, pa se u narodu razvilo verovanje da njegov dolazak može nagovestiti ozdravljenje ili odlazak duše.
Za ovaj dan vezuje se i poštovanje prema starijima, ukućanima i gostima, kao i nastojanje da se praznik provede u miru, bez svađa i ružnih reči. Takvi običaji deo su šireg narodnog shvatanja slave kao dana porodičnog zajedništva.
Aranđelovdan je prilika da se porodica okupi, ali i da se podseti na vrednosti koje krsna slava čuva vekovima. Nije presudno koliko će se jela naći na stolu, koliko će gostiju proći kroz kuću, niti koliko će pripreme biti raskošne. Suština je u molitvi, zahvalnosti, poštovanju svetitelja i očuvanju porodične tradicije. Slavska sveća, kolač, žito i vino nisu samo deo svečane trpeze, već simboli koji podsećaju na duhovni smisao ovog praznika.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /