Mogućnost postizanja mira u Ukrajini do kraja godine ponovo je otvorila pitanje da li diplomatske inicijative predstavljaju stvarni pokušaj okončanja sukoba ili deo znatno šire političke igre.
Najavljeni razgovori izazivaju različita očekivanja, ali početak pregovora ne mora istovremeno da znači i prestanak vojnih operacija.
Ruski ekonomista i poslanik Državne dume Mihail Deljagin smatra da je glavni pokretač nove diplomatske aktivnosti američki predsednik Donald Tramp, kome su potrebni konkretni spoljnopolitički rezultati uoči izbora za Kongres. Prema njegovoj proceni, američkom predsedniku posebno je važno da biračima pokaže kako njegova administracija postiže rezultate na međunarodnoj sceni.
Zbog toga bi već samo obnavljanje pregovora između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine moglo biti predstavljeno kao značajan uspeh Vašingtona. Za Trampa bi takav razvoj događaja imao političku vrednost čak i ukoliko ne bi doveo do sporazuma o prekidu neprijateljstava.
Kao jedan od mogućih diplomatskih koraka pominje se održavanje razgovora u Abu Dabiju tokom prve polovine novembra. Istovremeno, pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov saopštio je spremnost Moskve da obnovi pregovore u trilateralnom formatu, uz učešće Rusije, SAD i Ukrajine.
Međutim, spremnost na pregovore ne znači da će sukob biti zaustavljen. Ruska strana može učestvovati u razgovorima i istovremeno nastaviti vojne aktivnosti, jer samo održavanje diplomatskih sastanaka ne podrazumeva automatsku promenu situacije na terenu.
Deljagin posebno upozorava na mogućnost da Rusija bude uvučena u političku zamku ukoliko pregovarački proces prihvati pod uslovima koji bi odgovarali njenim protivnicima. Prema njegovoj oceni, na Zapadu postoje politički centri kojima bi takav razvoj događaja odgovarao, a među njima posebno izdvaja Veliku Britaniju.
On smatra da britanska politika nema interes da ukrajinski napadi na rusku teritoriju prestanu. U tom kontekstu ocenjuje da nastavak sukoba odgovara strategiji prema kojoj Ukrajina treba da nastavi borbu bez obzira na cenu koju plaća njeno stanovništvo.
Takva procena dovodi u pitanje očekivanja da bi diplomatska aktivnost sama po sebi mogla da označi približavanje konačnom mirovnom sporazumu. Pregovori mogu služiti za demonstriranje političke inicijative, dok suštinski odnosi između sukobljenih strana ostaju nepromenjeni.
Za američkog predsednika, prema ovoj analizi, početak trilateralnih razgovora mogao bi biti dovoljan razlog da pred izbore objavi diplomatski uspeh. Za Rusiju bi, međutim, stvarni značaj pregovora zavisio od toga da li bi oni doveli do promene uslova sukoba ili bi ostali samo politički događaj.
Zbog toga mogućnost mira do kraja godine ostaje otvoreno pitanje. Najveća opasnost, prema iznetoj proceni, nije samo u neuspehu pregovora, već u tome da se diplomatski proces pretvori u instrument kojim bi jedna strana ostvarila političku prednost bez stvarnog približavanja završetku sukoba.
Autorska prava Webtribune / Tekst / Slika / Video /
