Lidija i Timoti Ridžvej došli su na svet 31. oktobra 2022. godine iz embriona zamrznutih 30 godina ranije. Blizanci su tako oborili rekord u vantelesnoj oplodnji koji je držala Moli Gibson. Devojčica je rođena 2020. godine, posle gotovo 27 godina koliko je njen embrion proveo u tečnom azotu.
Začeće je prvobitno bilo planirano za anonimni bračni par. Suprug je tada imao nešto više od 50 godina, a jajne ćelije dala je 34-godišnja donatorka. Posle oplodnje, 22. aprila 1992. godine, oplođene jajne ćelije zamrznute su u tečnom azotu. Par ih je prvih 15 godina čuvao u laboratoriji, a 2007. godine poklonio ih je Nacionalnom centru za donaciju embriona u Tenesiju kako bi drugoj porodici pružio priliku da dobije decu.
“Imao sam pet godina kada je Bog stvorio Lidiju i Timotija”
U proleće 1992. godine, kada su zamrznuti embrioni iz kojih će tri decenije kasnije na svet doći Lidija i Timoti, njihovi budući roditelji bili su još deca. Filip Ridžvej imao je pet godina, a Rejčel svega tri.
Nakon rođenja blizanaca, Filip je u jednom intervjuu govorio o tome kako je bilo saznati da su embrioni zamrznuti dok je i sam bio dete.
– To je zapravo prilično čudno. Imao sam pet godina kada je Bog dao život Lidiji i Timotiju. Na neki način, oni su naša najstarija deca, iako su najmlađi. Neverovatno je kad pomislim na to. Gotovo svima s kojima smo razgovarali teško je da to razumeju – rekao je Filip.
Ridžvejevi su već imali četvoro dece uzrasta od dve do osam godina kada su odlučili da prošire porodicu uz pomoć doniranih embriona.
– Nikada nismo određivali koliko ćemo dece imati. Uvek smo mislili da će ih biti koliko Bog hoće. Kada smo čuli za usvajanje embriona, shvatili smo da je to nešto što želimo da uradimo. Nismo želeli da dobijemo embrione koji su bili zamrznuti najduže na svetu. Hteli smo samo one koji su najduže čekali – rekao je Filip.
Izabrali su embrione koje su drugi parovi godinama zaobilazili
Mnogi parovi pri izboru doniranih embriona uzimaju u obzir porodičnu istoriju bolesti. U slučaju Lidije i Timotija, upravo je taj podatak godinama odvraćao buduće roditelje. Njihov biološki otac preminuo je od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), poznate i kao Lu Gerigova bolest.
Za Rejčel i Filipa podatak o bolesti biološkog oca bio je presudan pri izboru.
– Ovi embrioni se često zanemaruju jer su ih donirali roditelji s poznatom istorijom određenih genetskih poremećaja. Saznali smo da ova deca ne dobijaju pažnju jer se mnogi koji ulaze u proces usvajanja embriona pitaju s čim bi deca mogla da se rode. Odlučili smo da potražimo decu koja su, u izvesnom smislu, najduže čekala jer možda nisu savršena – objasnio je Filip.
Rejčel kaže da je i vera uticala na njihovu odluku.
– Oni imaju potencijalnu manu koja se nama čini glupom jer svi mi imamo potencijalne mane. Svi možemo da razvijemo neku bolest. Kao ljudi koji veruju u Boga, smatrali smo da blizancima treba dati šansu za život – rekla je Rejčel.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /