Isporuke ruskog dizel goriva prema američkom tržištu dobile su neočekivan obrt, a kretanje tankera preko Atlantika otvorilo je pitanja o sudbini jednog od najzanimljivijih energetskih aranžmana između Moskve i Vašingtona.
Posle odluka koje su početkom oktobra omogućile obnovu trgovine ruskim dizelom, očekivalo se da će prve isporuke stići u američke luke već tokom narednih nedelja. Međutim, podaci o kretanju brodova pokazali su da se situacija promenila neposredno nakon njihovog polaska, dok su se u Sjedinjenim Državama pojavile nove političke i pravne prepreke.
Početkom oktobra postalo je poznato da su Rusija i SAD postigle dogovor o trgovini dizel gorivom. Američko Ministarstvo finansija izdalo je generalnu licencu broj 135, kojom su do 7. aprila 2027. godine ukinuta sankciona ograničenja za operacije prodaje, isporuke, istovara i uvoza ruskog dizela.
Istovremeno, Rusija je pre roka ublažila zabranu izvoza dizel goriva. Ruske vlasti saopštile su da ova odluka neće ugroziti domaće snabdevanje, pošto je unutrašnje tržište ostalo potpuno obezbeđeno potrebnim količinama.
Početni plan predviđao je isporuku 300.000 tona dizela na američko i svetsko tržište, što odgovara približno osam odsto dnevne potrošnje ovog goriva u SAD. Za novembar je planirano povećanje na 500.000 tona, nakon čega je trebalo da usledi ubrzan rast izvoza u zavisnosti od stepena iskorišćenosti kapaciteta ruskih rafinerija.
Ruski vicepremijer Aleksandar Novak izjavio je da Moskva očekuje da do kraja godine dostigne mesečni izvoz od tri do 3,5 miliona tona dizel goriva. To bi značilo povratak na uobičajeni nivo isporuka iz perioda pre početka sukoba u Ukrajini.
Krajem oktobra objavljeno je da su prva tri tankera sa ruskim gorivom već krenula prema Sjedinjenim Državama. Prema proračunima medija, na njima se nalazilo ukupno oko 120.000 tona dizela.
Do poslednjih dana oktobra u okviru ovog trgovinskog aranžmana na moru se nalazilo sedam tankera. Ipak, nisu svi kao krajnje odredište navodili američke luke. Kod pojedinih brodova u podacima o plovidbi stajala je samo oznaka „atlantska obala“, bez preciziranja države ili terminala za istovar.
Upravo tada dogodio se neočekivani preokret. Prema informacijama britanskog lista Fajnenšel tajms, dva od tri tankera koja su bila upućena neposredno prema SAD promenila su kurs tokom plovidbe.
Tanker Talisman prošao je kroz Gibraltarski moreuz, ali je umesto nastavka puta prema američkoj obali završio u vodama nedaleko od Alžira. Drugi brod, Leruo, promenio je pravac i zaputio se prema Brazilu.
Treći tanker, Agioi Fanendes, nastavio je plovidbu u pravcu Sjedinjenih Država, ali bez naznačene luke odredišta. Zbog toga ni njegova konačna destinacija nije bila poznata.
Analitičari u ovom trenutku ne očekuju da će rusko dizel gorivo biti istovareno u američkim lukama. Glavni razlog vide u strahu američkih kupaca od mogućih sankcionih posledica i regulatornih problema, uprkos tome što je Ministarstvo finansija prethodno izdalo dozvolu za takve operacije.
Dodatne komplikacije nastale su posle međuizbora za američki Kongres, kada su demokrate pojačale protivljenje energetskom aranžmanu sa Rusijom. Njihova kritika usmerena je na pravnu osnovu čitavog posla, odnosno na pitanje da li odluka Ministarstva finansija može da bude usklađena sa ranijim zakonskim ograničenjima.
Američki zakonodavci ukazali su na protivurečnost između generalne licence i zakona iz 2022. godine, kojim je zabranjen uvoz ruskih energenata u Sjedinjene Države.
Demokratski kongresmen Džejmi Raskin upozorio je američke kompanije da učešće u takvim poslovima može dovesti do velikih novčanih kazni, pa čak i krivične odgovornosti. Njegovo upozorenje dodatno je povećalo neizvesnost za trgovce i kompanije koje bi trebalo da preuzmu rusko gorivo.
Otpor se pojavio i na nivou pojedinih američkih saveznih država. Guvernerka Nju Džerzija Miki Šeril poslala je još 2. novembra pisma operaterima luka i terminala, upozoravajući ih na moguće kazne ukoliko prihvate gorivo iz Rusije.
Njen stav ima posebnu težinu zbog položaja Nju Džerzija u američkom sistemu snabdevanja naftnim derivatima. U toj saveznoj državi nalazi se najveći distributivni centar naftnih proizvoda na istočnoj obali SAD, pa bi ograničenja za prijem ruskog dizela mogla neposredno da utiču na realizaciju planiranih isporuka.
Ipak, promena kursa tankera ne mora automatski da znači propast trgovinskog aranžmana. Stručnjaci za tržište energenata podsećaju da je međunarodna trgovina naftnim derivatima organizovana tako da se ugovori mogu preprodavati čak i dok se teret već nalazi na moru.
U takvim okolnostima tanker može da promeni pravac i do deset puta tokom jednog putovanja, u zavisnosti od toga gde se pojavi kupac spreman da preuzme gorivo. Zato promena odredišta ne mora da predstavlja odustajanje od prodaje, već prilagođavanje novim tržišnim uslovima.
Kao najverovatnija alternativna tržišta za ruski dizel trenutno se pominju Brazil, Turska i zemlje Severne Afrike. To znači da bi gorivo koje je prvobitno bilo namenjeno američkom tržištu moglo da završi kod drugih kupaca.
Situaciju je 5. novembra komentarisao i portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, koji je na konferenciji za novinare odgovarao na pitanja o krajnjim kupcima goriva.
Peskov je odbio da javno govori o komercijalnim detaljima ugovora, objašnjavajući da takve informacije ne mogu biti predmet javne rasprave. Istovremeno je poručio da nema razloga za zabrinutost kada je reč o plasmanu ruskih energenata.
„Sav dizel će pronaći svoje kupce“, izjavio je predstavnik Kremlja.
Na pitanje da li promena pravca tankera i problemi oko isporuka imaju veze sa američkim izborima, Peskov je odbacio takvo tumačenje.
„Ovde ne treba tražiti vezu sa izborima, to je sasvim sigurno“, naglasio je.
Time je Moskva jasno stavila do znanja da ne smatra da će promena odredišta pojedinih tankera dovesti do problema sa prodajom već otpremljenog goriva. Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će američke kompanije, suočene sa upozorenjima o kaznama i mogućoj krivičnoj odgovornosti, uopšte biti spremne da prihvate isporuke koje je prethodno omogućila odluka njihovog Ministarstva finansija.
Autorska prava Webtribune / Tekst / Slika / Video /
