Ipak, biljno poreklo samo po sebi ne čini proizvod nutritivno boljim izborom. Posebnu pažnju stručnjaka privuklo je ovseno mleko, čiji se sastav znatno razlikuje od sastava kravljeg mleka.
Ovseno mleko sadrži manje proteina od kravljeg
Jedna od ključnih razlika između ovsenog i kravljeg mleka jeste sadržaj proteina. Šolja kravljeg mleka sadrži približno osam grama proteina, dok ih u istoj količini ovsenog napitka najčešće ima između dva i četiri grama, u zavisnosti od proizvođača.
Proteini doprinose očuvanju mišićne mase i zdravlju kostiju, a važni su i za osećaj sitosti. Zato pri zameni kravljeg mleka ovsenim treba obratiti pažnju na ukupan unos proteina, naročito ako ih u ostatku ishrane nema dovoljno.
“Bez dodatog šećera” ne znači i bez šećera
Ovseno mleko često se smatra dobrim izborom za mršavljenje, ali njegov sastav može da iznenadi. Ovas prirodno sadrži skrob, koji se tokom proizvodnje delimično razgrađuje u jednostavnije šećere, među kojima je i maltoza.
Zato i pojedini napici sa oznakom “bez dodatog šećera” mogu da sadrže šećere nastale tokom prerade. Dr Dvejn Melor sa Univerziteta Aston upozorava da oni mogu da utiču na nivo glukoze u krvi, posebno kada se napitak pije u većim količinama.
Pojedini ovseni napici sadrže i do sedam grama šećera po čaši, ali se ta količina znatno razlikuje od proizvoda do proizvoda. Uz to, zbog manjeg sadržaja proteina, ovseno mleko može da pruži slabiji osećaj sitosti od kravljeg.
Ipak, to ne znači da ovseno mleko samo po sebi dovodi do gojenja. Telesna težina zavisi od ukupnog energetskog unosa, načina ishrane i fizičke aktivnosti, a zaslađene verzije ovog napitka mogu da povećaju unos kalorija.
Kako ovseno mleko utiče na zdravlje zuba?
Šećeri iz napitaka mogu da doprinesu nastanku karijesa, posebno ako se napici pijuckaju tokom celog dana. Za zdravlje zuba nije važna samo količina šećera već i učestalost kontakta s njim.
Zato često ispijanje zaslađenih napitaka, među kojima su i pojedine vrste ovsenog mleka, može da poveća rizik od kvarenja zuba. Pri izboru treba proveriti deklaraciju i obratiti pažnju na ukupan sadržaj šećera, jer oznaka “bez dodatog šećera” ne znači nužno da ga u napitku nema.
Šta je sa kostima i štitnom žlezdom?
Važne razlike postoje i u sadržaju vitamina i minerala. Kravlje mleko je izvor kalcijuma, proteina, vitamina B12 i joda, dok sadržaj ovih nutrijenata u biljnim napicima u velikoj meri zavisi od toga da li su njima obogaćeni.
Dr Sajmon Stinson iz Britanske fondacije za ishranu upozorava da fitati, prirodna jedinjenja prisutna u žitaricama, mogu da smanje apsorpciju pojedinih minerala, uključujući kalcijum. To, međutim, ne znači da ovseno mleko samo po sebi šteti kostima. Mnogi ovseni napici obogaćeni su kalcijumom i vitaminima, a njihova iskoristljivost zavisi i od oblika u kojem su dodati.
Posebnu pažnju zaslužuje jod, neophodan za normalan rad štitne žlezde. Potpuna zamena mlečnih proizvoda biljnim napicima koji nisu obogaćeni jodom može da dovede do nedovoljnog unosa ovog minerala ako se on ne obezbeđuje iz drugih namirnica.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zadovoljna / Tekst / Slika / Video /