Zdravlje srca može biti ozbiljno ugroženo svakodnevnim navikama u ishrani, čak i kada pojedine namirnice na prvi pogled ne deluju posebno štetno.
Problem nije samo u tome šta se povremeno nalazi na tanjiru, već koliko često određena hrana postaje deo svakodnevnog jelovnika. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da se rizici ne mogu procenjivati posmatranjem samo jednog proizvoda, već celokupnog načina ishrane i života.
Želite više od uobičajenih naslova? Pridružite se našem Telegram kanalu i svakodnevno otkrivajte zanimljive vesti i analize.
Neurolog i lekar restorativne medicine Aleksej Mamatov izdvojio je pet grupa namirnica i prehrambenih navika koje mogu nepovoljno uticati na kardiovaskularno zdravlje. On naglašava da nije sasvim ispravno govoriti o jednoj namirnici kao najvećem neprijatelju srca, jer dugoročne posledice prvenstveno zavise od redovnosti i količine konzumiranja određene hrane.
Na prvom mestu nalazi se prerađeno meso, posebno kobasice, viršle, hot-dogovi i slanina. Ovi proizvodi često sadrže velike količine soli i zasićenih masti, a njihova redovna upotreba povezana je sa nepovoljnim posledicama po zdravlje. Zbog takvog sastava, Mamatov smatra da upravo ovoj grupi namirnica treba posvetiti posebnu pažnju prilikom promene prehrambenih navika.
Drugi značajan faktor rizika predstavlja prekomeran unos soli. Njena velika količina u svakodnevnoj ishrani može dovesti do povećanja krvnog pritiska, čime raste i opasnost od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga se savetuje ograničavanje sušene ribe, slanih krekera, čipsa i drugih proizvoda sa visokim sadržajem soli.
Posebno upozorenje odnosi se na zaslađene gazirane napitke, koji predstavljaju treću rizičnu kategoriju. Njihovo redovno konzumiranje doprinosi povećanju telesne težine, porastu nivoa triglicerida u krvi i razvoju metaboličkih poremećaja. Takve promene mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem, naročito kada su slatki napici stalni deo ishrane.
Četvrtu grupu čine namirnice bogate zasićenim mastima, posebno kada zauzimaju veliki deo svakodnevnog jelovnika. Među njima su masno meso, životinjska mast, puter, masni sirevi i pavlaka sa visokim procentom mlečne masti. Problem nastaje kada se takvi proizvodi konzumiraju često i u većim količinama, umesto da budu samo povremeni deo ishrane.
Peti faktor rizika predstavlja ultraprerađena hrana. Njena štetnost posebno dolazi do izražaja kada redovno potiskuje namirnice koje bi trebalo da čine osnovu uravnoteženog jelovnika, poput povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki. Na taj način svakodnevna ishrana postaje siromašnija namirnicama važnim za očuvanje zdravlja.
Mamatov ističe da nijedna pojedinačna zdrava namirnica ne može sama da obezbedi zaštitu srca. Pored kvaliteta ishrane, presudnu ulogu imaju fizička aktivnost, dovoljno sna, održavanje odgovarajuće telesne težine, kontrola krvnog pritiska i holesterola, kao i praćenje drugih faktora rizika. Zbog toga očuvanje kardiovaskularnog zdravlja zahteva sveobuhvatan pristup, a ne samo izbacivanje pojedinih proizvoda iz jelovnika.
Autorska prava Webtribune / Tekst / Slika / Video /
